Spajić s predsjednicima Opština i poslodavcima o Euro modelu: Prvi podržavaju drugi analiziraju

Vlada Crne Gore i opštine saglasne su da su povećanje zarada i ukupnog životnog standarda ključan mehanizam za sprječavanje odlaska građana nakon ulaska u EU. To je poručio premijer Milojko Spajić nakon sastanka u Vladi sa predsjednicima crnogorskih opština. Razgovarano je o Euro modelu koji će se primjenjivati od januara 2027. godine, uz rast minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem na 1000 eura, srednjim 1250 eura, te minimalnom zaradom za radna mjesta sa visokim obrazovanjem od 1400 eura.

“U konstruktivnom razgovoru sa predsjednicima opština konstatovali smo da ćemo zajedničkim radom i punom koordinacijom lokalne i centralne vlasti učiniti Euro model pravim odgovorom za najveći izazov koji kroji budućnost naše zemlje, naveo je Spajić.

Dodao je da ćemo “korak po korak "doći do najboljeg rješenja, koji će donijeti benefit svakom građaninu Crne Gore."

Na istu temu sa predstavnicima Unije poslodavca premijer je kazao da su potrebne hrabre odluke kako bi se radnici zadržali u Crnoj Gori nakon ulaska u EU

“Uživali smo u razmjeni mišljenja sa poslodavcima, preko tri sata smo bili tu i najbitnije da smo dogovorili sljedeće korake, kako da se Euro model primijeni u Crnoj Gori. Mislim da je najbitnije razumjeti okolnosti zbog kojih je on donešen. Ulaskom u Evropsku uniju Crna Gora, pored svih benefita koji su neupitni, dobijaće i fiskalnu podršku – uvjeren je premijer Milojko Spajić nakon sastanka predstavnicima Unije poslodavaca.

Crna Gora imaće veliko tržište koje se otvara nakon ulaska u EU, smatra on, jer 22 hiljade milijardi BDP-a postaje prostor koji crnogorska privreda može da iskoristi.

“Sa druge strane, postoje i izazovi. Znate da su mnoge zemlje gubile milione radnika u pojednim slučajevima, i to najproduktivnijeg dijela stanovništva koje je odlazilo na zapad zbog većih zarada. Upravo je ovakva mjera tu da bi pomogla privredi, da bi spremna dočekala ulazak na jedinstveno tržište Evropske unije. Državljani Crne Gore će tada moći da biraju gdje će da rade, u Njemačkoj, Irskoj ili nekoj drugoj zemlji, koje će vjerovatno otvoriti vrata našim građanima da rade. Možete zamisliti kakva će na sjeveru biti situacija, o tome mi razmišljamo kada donosimo ovakve odluke. Upravo su hrabre odluke potrebne jer smo naučili od zemalja članica Evropske unije koje su izgubile i preko 25 odsto stanovništa koje nikada nijesu mogle da nadoknade”, poručuje Spajić.

Na novinarsko pitanje o naknadi milijarde eura koja nedostaje, Spajić je kazao da ne zna po kojoj računici je dobiejna ta cifra.

“Sa Zajednicom opština smo imali fenomenalan sastanak, gdje smo potvrdili spremnost da zajednički sprovdemo ovakvu reformu. U potpunosti su složne i kolege sa sjevera, koje najviše osjećaju odlazak radne sange. Potreban je odgovor kako da se primijeni ovaj model, koji nije jedinstven, nego ćemo razgovarati sa posebnim granskim udruženjima koje imaju svako svoje zahtjeve i probleme.

Ukazuje da prvi put u istoriji Crne Gore, država ima istovjetne podsticaje kao poslodavac.

“Da povećamo promet, da povećamo profite zajedno. Država će svoje prihode bazirati na većem profitu i prometu, zato što ćemo imati porez na dobit koji će biti 15 odsto – naglašava Spajić i dodaje da neće povećavati PDV.

Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica nakon sastanka sa ptremiojerom rekao je da su pokušali da naprave komrpomis kako bi Vlada možda dobila njihovu podršku.

“ U ovom trenutku je nema”, rekao je Mikavica novinarima, dodajući da u Uniji analiziraju sve efekte – kako bi na izvršnom odboru donijeli zvanične stavove u kom pravcu dalje da se ide.

“Pozvali smo i Vladu da to uradi. Moraju da saslušaju argumente, predloge o realizaciji ovog projekta u etapama ili kad uđemo u EU da to bude cilj, rekao je Mikavica.

Preko noći se ne može popraviti produktivnost, jer treba, kako je dodao godinu ili dvije, “uz podršku fondova i svega, pa da preporodimo ekonomiju. Treba i Vlada da sanira prekomjerno zapošljavanje i neefikasnost”.

Mikavica ističe da kao socijalni partneri ne mogu blanko da prihvate ponuđeno zakonsko rješenje.

“Ako dođe do potpisivanje kolektivnog ugovora, mi bismo time samo dodatni teret dodali poslodavcima na najavljeni paket povećanja zarada. Dobili bismo veću neizvjesnost za privredu”, uvjeren je predsjednik Unije poslodavaca.