Herceg Novi28°C
Društvo

Film „Planina“: Priča o prirodi, ženama i borbi za zajedničko dobro

Film „Planina“ rediteljskog para Biljane Tutorov i Petra Glomazića večeras će na Kanli kuli zatvoriti 39. izdanje Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala. Dokumentarac, koji je jedan od najvećih uspjeha crnogorske kinematografije u posljednje dvije decenije, donosi priču o borbi za očuvanje Sinjajevine i intimnu priču glavne protagonistkinje, otvarajući pitanja nasilja nad prirodom …

Film „Planina“: Priča o prirodi, ženama i borbi za zajedničko dobro

Film „Planina“ rediteljskog para Biljane Tutorov i Petra Glomazića večeras će na Kanli kuli zatvoriti 39. izdanje Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala.

Dokumentarac, koji je jedan od najvećih uspjeha crnogorske kinematografije u posljednje dvije decenije, donosi priču o borbi za očuvanje Sinjajevine i intimnu priču glavne protagonistkinje, otvarajući pitanja nasilja nad prirodom i ženama, javnog dobra i patrijarhata, kazalo je dvoje autora na današnjoj konferenciji za novinare Festivala, ističući da njihova priča prevazilazi kulturne i jezičke granice. Tutorov je istakla da je „Planina“ crnogorski film, ali istovremeno i regionalna koprodukcija.

Produkcije je vođena iz Novog Sada, uz podršku Filmskog centra Crne Gore i drugih država, dok su u realizaciji učestvovali saradnici iz Hrvatske i Slovenije. Međunarodna podrška, kako je kazala, bila je značajna ne samo zbog finansiranja, već i zbog vidljivosti koju je filmu donijela. Tutorov je podsjetila da su ona i Glomazić i životni partneri, već sedamnaest godina, navodeći da je i njihova želja bila da kroz film govore o vrijednostima koje smatraju suštinskim.

Glomazićeva fascinacija crnogorskim planinama počinje, kako je kazao, još u djetinjstvu. Dugo je želio da priču smjesti upravo u taj prostor, a ideja za zajednički film sa Tutorov dobila je konkretan oblik tokom njihovih boravaka na planini. Krajem ljeta 2017. godine, tokom jednog od tih boravaka, saznali su da se među ljudima pronose glasine da bi Sinjajevina mogla postati vojni poligon. To se dešavalo mjesec dana nakon što je Crna Gora postala članica NATO-a.

Autori su tada željeli da snime ljude i prostor, ali su se istovremeno uključili u borbu lokalne zajednice stočara za očuvanje planine. Prekretnica u nastanku filma dogodila se kada su na jednom od skupova upoznali ženu koja će postati glavna protagonistkinja. Pojavila se anonimno, na konju, i održala govor koji je ostavio snažan utisak na Glomazića.

-Bilo je toliko pun emocije i zdravog razuma, pun hrabrosti, da je bilo jasno da ta osoba u sebi nosi cijeli jedan svijet koji vrijedi podijeliti sa cijelim svijetom, rekao je Glomazić. Iz tog susreta razvili su se prijateljstvo, povjerenje i višegodišnja saradnja. Upravo je povjerenje protagonistkinje bilo jedno od ključnih pitanja tokom rada na filmu.

Glomazić je opisuje kao izuzetno obrazovanu i načitanu osobu, iako nema veliko formalno obrazovanje, ističući njenu sposobnost da duboko promišlja o životu, kao i slobodu i odsustvo kompleksa koje smatra rijetkim. Iz političke priče o očuvanju planine film se postepeno otvara prema intimnoj porodičnoj priči protagonistkinje. Glomazić smatra da se nasilje nad prirodom, nasilje nad ženama i porodično nasilje međusobno povezuju, odnosno da imaju zajedničke korijene.

-Nekako smo uočili da te dvije priče, ta lična i politička i javna, imaju zajedničke korijene, zajedničke uzroke, da se nekako nasilje nad prirodom i nasilje nad ženama i porodično nasilje rimuju i da imaju zajednički korijen u jednom surovom patrijarhatu koji se proteže kroz vijek, rekao je Glomazić. Tutorov je kazala da su nastojali da o nasilju govore delikatno i indirektno, ali da istovremeno ne preskoče tabu koji u društvu postoji kada je riječ o toj temi.

Tragovi nasilja u priči se, kako je navela, postepeno otkrivaju i protežu kroz nekoliko generacija. Film „Planina“ je svjetsku premijeru imao u takmičarskom programu Sundance Film Festivala gdje je osvojio prestižnu Veliku nagradu žirija za najbolji međunarodni dokumentarni film. Na 32. Sarajevo film festivalu izabran je za najbolji dugometražni dokumentarni film, a na Underhill festivalu dodijeljeni su mu priznanje za najbolji film regionalne selekcije i nagrada publike.

„Sve što s tobom nije u redu“ Urše Menart – priča o usamljenosti, prijateljstvu i potrebi za bliskošću Govoreći o filmu „Sve što s tobom nije u redu“, koji je prikazan sinoć u okviru takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma na Kanli Kuli, rediteljka Urša Menart kazala je da je većinu scenarija napisala tokom karantina i izolacije za vrijeme pandemije KOVID-19, kada je postala posebno svjesna koliko su ljudima potrebni druženje i bliskost.

-Nekako, kad sam pratila epidemiju usamljenosti i većinu scenarija napisala tokom KOVID karantina i izolacije, shvatila sam koliko nama svima treba to druženje, ta bliskost. I to je to što je nama najviše falilo, to prijateljstvo, to neko spontano ili ono živo druženje, rekla je Menart. Smatra da je upravo prijateljstvo tema koja je posebno zapostavljena među mladima, u vremenu u kojem je individualnost sve izraženija, a ljudi sve izolovaniji.

Govoreći o usamljenosti, Menart je istakla i razliku između načina na koji se ona može ispoljavati kod muškaraca i žena. -Puno se priča o muškoj osamljenosti, a u stvari nekako mislim da je ta ženska usamljenost jako zanimljiva. Nekako shvatam da kad smo žene usamljene, to ne izražavamo nasiljem ili bijesom u nekom smislu, nego sve to kao obrnemo na sebe, kazala je Menart. Menart je istakla i izazov kako takve teme prikazati na filmu, a da one ne postanu vizuelni spektakl ili nešto neprirodno.

Film „Crni novac za bijele noći“: Kada jedna prevara otkrije godine laži i izdaja Koproducentkinja Konstantina Stavrianou, je govoreći o filmu “Crni novac za bijele noći”, koji je prikazan sinoć na tvrđavi Forte mare, kazala da je ideja za film nastala prije mnogo godina, dok su radili na drugom projektu, „Glory“, sa rediteljima Petrom Valchanovim i Kristinom Grozevom. „Crni novac za bijele noći“ je, kako je objasnila, njihov prvi film inspirisan stvarnim događajem i istovremeno oblikovan kao fikcija.

Ideja je proistekla iz iskustva bliskog porodici jednog od članova autorske ekipe, koja je, prema njenim riječima, prošla kroz sličnu situaciju – prevaru povezanu sa putovanjem. -Ideja je bila da vidimo šta se dešava kada prijatelj stvara cijeli svoj život na nečemu što je ljubav ili što nije govorio, i šta se stvara pod tim, kazala je Stavrianou. Pojasnila je da je motiv prevare bio polazna tačka za priču o paru koji nakon mnogo godina zajedničkog života počinje da otkriva međusobne prevare i druge tajne.

Upravo kroz pokušaj da riješe posljedice jedne prevare, supružnici se suočavaju sa stvarima koje su dugo ostajale prećutane. Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom filma „Planina“ večeras će biti zaključen 39. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival. Ceremonija na Kanli kuli počinje u 21 čas, kada će biti objavljeno kojim ostvarenjima će pripasti ovogodišnje nagrade. Tekst i foto: PR centar