Herceg Novi28°C
Politika

GP „Idemooo!“: Otvorena pitanja sa Hrvatskom rješavati pravom i činjenicama, a ne političkim uslovljavanjem

Građanski pokret za Herceg Novi „Idemooo!“ smatra da odnosi Crne Gore i Hrvatske moraju počivati na dobrosusjedstvu, međusobnom poštovanju i ravnopravnom tretmanu otvorenih pitanja. Kako navode u saopštenju koje potpisuje član Branko Đurović, posljednje izjave hrvatskih zvaničnika, među kojima premijera Andreja Plenkovića i ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, kojima se bilateralna pitanja povezuju sa …

GP „Idemooo!“: Otvorena pitanja sa Hrvatskom rješavati pravom i činjenicama, a ne političkim uslovljavanjem

Građanski pokret za Herceg Novi „Idemooo! “ smatra da odnosi Crne Gore i Hrvatske moraju počivati na dobrosusjedstvu, međusobnom poštovanju i ravnopravnom tretmanu otvorenih pitanja. Kako navode u saopštenju koje potpisuje član Branko Đurović, posljednje izjave hrvatskih zvaničnika, među kojima premijera Andreja Plenkovića i ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, kojima se bilateralna pitanja povezuju sa završetkom evropskih pregovora Crne Gore, zahtijevaju ozbiljan odgovor crnogorske države.

„Jadran“ nije brod koji je Hrvatska predala Crnoj Gori – „Jadran“ je 15. oktobra 1990. iz tadašnje jugoslovenske ratne luke Lora upućen u vojni Arsenal u Tivtu na veliki remont. Tada nije bio vlasništvo Hrvatske niti Crne Gore, već vojna imovina SFRJ, odnosno Jugoslovenske ratne mornarice. Činjenica da je Split bio njegova matična luka predstavlja relevantan hrvatski argument u sukcesiji, ali nije dokaz hrvatskog vlasništva. Zato je pogrešno unaprijed govoriti o „povratu Jadrana“.

Ako se otvara pitanje sukcesije broda, treba napraviti cjelovit bilans vojne imovine JRM – brodova, naoružanja, opreme i drugih sredstava koja su nakon raspada SFRJ završila kod država sukcesora. Ako dogovor nije moguć, spor treba povjeriti međunarodnoj arbitraži. Podržavamo i nedavni stav predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića, koji je potpisao peticiju da „Jadran“ ostane u Crnoj Gori. Međutim, politički stav države treba potkrijepiti ozbiljnim pravnim i sukcesijskim dosijeom. Peticijama se to ne rješava.

Prevlaka – dogovor ili međunarodno pravo Konačno razgraničenje kod Prevlake ne smije ostati trajni izvor političkog pritiska. Rješenje mora garantovati Crnoj Gori nesmetan i bezbjedan pristup Boki Kotorskoj. Ako bilateralni sporazum nije moguć, pitanje treba uputiti međunarodnom sudu ili arbitraži, uz obavezu obje države da odluku prihvate. Morinj jeste procesuiran – a šta je sa Lorom?

Crnogorsko pravosuđe procesuiralo je zlostavljanje hrvatskih zarobljenika u Morinju, četvorica optuženih pravosnažno su osuđena, a Crna Gora je bivšim zatočenicima isplatila oko 1,43 miliona eura odštete. Upravo zbog toga Crna Gora ima pravo i obavezu da od Hrvatske zahtijeva jednak odnos prema crnogorskim žrtvama ratnih zločina u vojnom zatvoru Lora. Za zločine u Lori postoje presude hrvatskih sudova, ali su postupci trajali godinama i decenijama.

Među zatočenicima i stradalima bili su i ljudi iz Crne Gore, a dio pitanja njihove sudbine i odgovornosti počinilaca ostao je otvoren. Zato javno postavljamo jednostavno pitanje: Da li je Republika Hrvatska obeštetila crnogorske žrtve Lore i njihove porodice, u kojem iznosu i po kom osnovu? Takav podatak nemamo. Ako Hrvatska legitimno zahtijeva pravdu i obeštećenje za žrtve Morinja, Crna Gora mora zahtijevati isti standard za svoje građane stradale u Lori.

To nije relativizacija zločina, već jednakost žrtava pred pravom. Evropska unija ne smije biti sredstvo bilateralnog pritiska Crna Gora treba da ispuni svaki kriterijum za članstvo u EU – od vladavine prava i nezavisnosti institucija do borbe protiv korupcije. Ali bilateralni sporovi ne smiju postati sredstvo kojim država članica EU nameće svoje viđenje vlasničkog ili graničnog spora državi kandidatu. Zato očekujemo odlučniji stav Vlade premijera Milojka Spajića.

Ako Zagreb otvara Morinj, Podgorica mora otvoriti Loru. Ako Zagreb traži „Jadran“, Podgorica mora zahtijevati cjelovitu sukcesiju vojne imovine SFRJ. Ako nema dogovora o razgraničenju – postoji međunarodno pravo. Crnoj Gori nije potreban sukob sa Hrvatskom, već dobri odnosi sa susjednom državom. Ali dobrosusjedstvo ne znači jednostrano popuštanje, kao što evropski put ne znači odricanje od legitimnih državnih interesa.

Naš prijedlog je jednostavan: ono što je nesporno – izvršiti; ono što je sporno – pregovarati; a ono o čemu dogovor nije moguć – povjeriti međunarodnom pravu. Isti aršin za Hrvatsku i Crnu Goru. I pravo, a ne politička snaga, kao posljednja riječ – navedeno je u saopštenju GP „Idemooo! “, koje potpisuje član Branko Đurović.