Hoće li svi hercegnovski odbornici “zasukati rukave” i čistiti Savinsku dubravu

Umjesto u skupštinskim klupama 35 odbornika lokalnog parlamenta u Herceg Novom trebalo bi da u subotu budu na terenu, da obuku radnu odjeću i obuću, uzmu rukavice, pile, kosijere, vreće za smeće i krenu u veliku akciju čišćenja Savinske dubrave.

Predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Miloš Konjević, uputio je njima i građanima javni poziv da dođu na čišćenje Savinske dubrave u subotu, 7. novembra, sa početkom u 9 časova, kod crkve Sv. Save. Jer, akcija je ispunjenje obećanja i rezultat dogovora na XIII redovnoj sjednici 12. oktobra.

Prema onome što je Novski portal čuo od predstavnika odborničkih klubova vlasti i opozicije, nema dileme. Svi će “zasukati rukave” i tako bar simbolično pokazati da je krajnje vrijeme za ozbiljnu zaštitu i upravljanje parkom prirode, Savinskom dubravom.

Podršku u realizaciji akcije pružiće preduzeća Čistoća i Komunalno-stambeno, a za učesnike će biti obezbijeđeni rukavice i alat.

Podsjetimo da je Savinska dubrava proglašena za zaštićeno prirodno dobro (predio izuzetnih odlika), na površini od 370.569 m². Više od jednog vijeka Savinska dubrava predstavlja gradsko park-šetalište. Generacije stanovnika su ulagale znanje, ali i finansijska sredstva za njeno očuvanje i uljepšavanje. Ukras Herceg Novog i „pluća grada“, sa sakralnim objektima i grobljima, cijeli kompleks Dubrave smatrao se svetim i uzvišenim. Danas je Savina prilično devastirana i urbanizovana, sve je manje autentintičnog zelenila, hrastova, borova, kestenja, košćele…Postoji samo formalna zaštita prirodnih i kulturno pejzašnih vrijednosti prostora.

Prema zaključcima SO radna grupa sastavljena od stručnjaka i predstavnika odborničkih klubova već je trebalo da počne da se bavi očuvanjem Savinske dubrave, kao i da se počnu sprovoditi smjernice koje su prihvatili jednoglasno odbornici.

Akcija čišćenja Savinske dubrave je samo jedna u niziu mjera koje treba preduzeti i pomoći upravljaču Stambeno-komunalnom, koje je u toj ulozi od 2015. godine. Za propadanje parka prirode do sada je uvijek bio izgovor da je 80% njegove površine u privatnom vlasništvu. Međutim, s obzirom na to da je Savinska dubrava proglašena zaštićenim prirodnim dobrom (Predio izuzetnih odlika — III kategorija), pravo svojine privatnih vlasnika podređeno je režimu zaštite prirode. To znači da vlasnici ne mogu slobodno da raspolažu svojim parcelama kao na običnom građevinskom ili poljoprivrednom zemljištu. Zabranjena je gradnja i urbanizacija unutar granica zaštićenog područja. Zabranjena je sječa i uništavanje vegetacije. Za svaku eventualnu sanitarnu sječu ili uklanjanje bolesnih stabala obavezna je zvanična doznaka i odobrenje nadležnih. Vlasnici su dužni da dozvole sprovođenje mjera zaštite i da se uzdržavaju od bilo kakvih radnji koje bi mogle ugroziti floru, faunu ili prirodni sklad park-šume.

Da li je zaista tako? Mnogi odbornici i građani će se možda prvi put poslije mnogo godina razočarati kada dođu u subotu i vide što je ostalo od Savinske dubrave.