Inicijativa za hitnu izmjenu Zakona o maslinarstvu: Stop gradnji u maslinjacima
Društvo Dr Martin Schneider-Jacoby (MSJA), uz podršku 62 potpisnika, među kojima su organizacije civilnog društva, biolozi, arhitekte, konzervatori, stručnjaci za zaštitu kulturne baštine, maslinari i građanski aktivisti, uputilo je Skupštini Crne Gore inicijativu za hitnu izmjenu Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju. “Zahtijevamo ukidanje spornih odredbi člana 14, usvojenih 2025. godine, kojima je, pod određenim […]

Društvo Dr Martin Schneider-Jacoby (MSJA), uz podršku 62 potpisnika, među kojima su organizacije civilnog društva, biolozi, arhitekte, konzervatori, stručnjaci za zaštitu kulturne baštine, maslinari i građanski aktivisti, uputilo je Skupštini Crne Gore inicijativu za hitnu izmjenu Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju. “Zahtijevamo ukidanje spornih odredbi člana 14, usvojenih 2025. godine, kojima je, pod određenim uslovima, omogućena izgradnja stambenih i turističkih objekata u maslinjacima.
Smatramo da se time otvara put postepenoj urbanizaciji, fragmentaciji i trajnom gubitku vrijednog poljoprivrednog zemljišta, ali i prirodnog i kulturnog nasljeđa Crne Gore”, navodi se u saopštenju. Posebno zabrinjava primjer Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos, gdje se jasno vide posljedice neusklađenih zakonskih rješenja i različitih pristupa korišćenju i zaštiti prostora. Kako se navodi, ovo područje nalazi se pod prethodnom zaštitom Uprave za zaštitu kulturnih dobara od 29. avgusta 2025.
godine, a postupak njegove trajne zaštite je u završnoj fazi. Istovremeno, izmjene Zakona o maslinarstvu omogućavaju gradnju koja može dovesti do daljeg gubitka poljoprivrednog zemljišta i trajne promjene karaktera maslinade. Bez obzira na različite stavove o budućem statusu ovog područja, jedno pitanje mora biti zajedničko svima: želimo li sačuvati Ulcinjsku maslinadu kao prostor maslinarstva ili dozvoliti da se ona postepeno pretvori u građevinsku zonu? Dodaju da maslinjaci nijesu samo stabla maslina.
To su vjekovima oblikovani prostori, sa tradicionalnim parcelama, suvozidima, kamenim putevima, istorijskim stazama, česmama i naslijeđenim načinom korišćenja zemljišta. Izgradnja novih objekata, puteva i ograda ne ugrožava samo pojedinačna stabla, već postepeno narušava cjelovitost pejzaža koji su generacije stvarale i čuvale. “Podsjećamo da je Crna Gora ugovorna strana Konvencije Savjeta Evrope o predjelu, koja obavezuje države da zaštitu predjela uključe u zakonodavstvo i prostorno planiranje.
Istovremeno, očuvanje prirodnih staništa i uspostavljanje mreže Natura 2000 predstavljaju važne obaveze Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Ulcinjska maslinada sa uvalom Valdanos je prepoznato kao buduće Natura 2000 područje – ističe se u saopštenju. Dodatno zabrinjava činjenica da je Evropska unija godinama ulagala u razvoj maslinarstva, uključujući podršku maslinarskim rutama u Baru i Ulcinju, kao i aktuelni projekat COOPeR 2. 0.
Ne možemo ulagati evropska sredstva u budućnost maslinarstva, a istovremeno zakonski otvarati prostor za njegovu postepenu zamjenu stambenom i turističkom izgradnjom.
“Zato od Skupštine Crne Gore zahtijevamo hitno pokretanje postupka izmjene člana 14 Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju, sprečavanje daljeg ugrožavanja vrijednih maslinarskih područja kroz zakonite privremene mjere i obezbjeđivanje zaštite maslinjaka kao cjelovitih poljoprivrednih i kulturnih pejzaža – navode pokretači inicijative i dodaju da ne osporavaju pravo vlasnika na korišćenje imovine niti razvoj maslinarstva.
Naprotiv, zalažemo se za razvoj koji čuva poljoprivredno zemljište, podržava maslinare i poštuje naslijeđene vrijednosti prostora”, navode oni. Ovo nije pitanje samo Ulcinja, niti samo maslinarstva. Ovo je pitanje odgovornosti države prema javnom dobru, sopstvenom nasljeđu i budućim generacijama. “Maslinjak koji se gradio vjekovima ne možemo vratiti kada ga jednom pretvorimo u građevinsko zemljište.
Očekujemo da poslanice i poslanici Skupštine Crne Gore, uključujući i one koji su podržali sporne zakonske izmjene, preuzmu odgovornost za svoje odluke i ozbiljno razmotre naš zahtjev. Priznati da je neka odluka bila pogrešna nije znak slabosti, već političke zrelosti i odgovornosti prema građanima i javnom interesu. Još nije kasno da se ova greška ispravi. Ali jeste krajnje vrijeme da se reaguje, prije nego što posljedice postanu nepovratne”, zaključeno je u saopštenju.



