Jadransko more pod pritiskom klimatskih promjena: Toplije vode, manje kiseonika i invazivne vrste
Globalno zagrijavanje nepovoljno utiče na morski ekosistem Jadrana, jer povećanje temperature dovodi do smanjenja koncentracije kiseonika u vodi, upozorava direktor Instituta za biologiju mora Mirko Đurović. Prema podacima sa sondi u Bokokotorskom zalivu, temperatura morske vode na 1 metar dubine iznosila je 29°C, a na 10 metara dubine 27,5°C – podaci koji izazivaju zabrinutost zbog negativnih posljedica na život u moru. Zagrijavanje vode doprinosi i ulasku tropskih, često invazivnih vrsta poput

Globalno zagrijavanje nepovoljno utiče na morski ekosistem Jadrana, jer povećanje temperature dovodi do smanjenja koncentracije kiseonika u vodi, upozorava direktor Instituta za biologiju mora Mirko Đurović. Prema podacima sa sondi u Bokokotorskom zalivu, temperatura morske vode na 1 metar dubine iznosila je 29°C, a na 10 metara dubine 27,5°C – podaci koji izazivaju zabrinutost zbog negativnih posljedica na život u moru.
Zagrijavanje vode doprinosi i ulasku tropskih, često invazivnih vrsta poput ribe lava i plavog raka, koje nemaju prirodne neprijatelje na Jadranu. Ove vrste mogu značajno promijeniti lokalni ekosistem, a Đurović naglašava da je intenzivno izlovljavanje trenutno najefikasniji način za kontrolu njihovog širenja.
Uzroci promjena se očituju i u poljoprivredi – uzgajivači školjki u Bokokotorskom zalivu izvijestili su o značajno sporoj rasti i skoro potpunom nedostatku proizvodnje ove godine, što ukazuje na duboke ekološke posljedice. Direktor Institut za biologiju mora izražava nadu da će se temperature vode uskoro smanjiti, ali upozorava da se promjene, iako sporo, u negativnom smjeru vrlo teško mogu zaustaviti.
Institut za biologiju mora, naučnoistraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, u 2026. godini će obilježiti 65 godina rada, što je znak dugogodišnje posvećenosti istraživanju i zaštiti morskog okruženja Jadrana.



