Na književnoj večeri u bašti Andrićeve kuće, predstavljena djela Ivane Žigon

U dvorištu kuće Iva Andrića, u prostoru koji nosi snažnu književnu i kulturnu simboliku, održano je zanimljivo književno veče koje je priredila Ivana Žigon koja je brojnoj publici ispričala zanimljivu priču o svojoj porodici i svojim precima. Veče je posvećeno predstavljanju monografije „Jelena od Crne Gore“ o Jeleni Jovanović Žigon, Ivaninoj majci i istorijskom djelu Ivaninog djeda, đenerala Mitra Martinovića „Bitka za čast“.

Za Ivanu Žigon veoma je važno što su djela o njenim precima predstavljena baš u Andrićevoj kući. -Mislim da ništa nije slučajno. Upravo je monografija Jelene, moje majke, prvi put izašla pred publiku, baš ovdje, jer ako je neko maštao o svetlosnici, nebesnici svojoj, kao što je Njegoš imao svoju luču, tako je naš Ivo imao svoju Jelenu. I u tom smislu nalazim neku povezanost.

A naravno, mudre riječi mog pradjede Mitra Martinovića, koji je prvi ušao u Balkanski rat, prva noga koja je stupila kao predsjednik Vlade Crne Gore, ministar vojni i ministar inostranih djela, zaveštao nam je svoje duhovne pouke koje sam govorila, kao što je „Obnavljaj svoj sjaj, budi veličanstven“, da moramo neprestano da se preporađamo, da izlazimo jedni pred druge kao da smo sunce, sa novim i novim djelima, i novim i novim pjesmama i knjigama.

Tako njegov zavjet je takođe ovde ispunjen, u ovom amfiteatru prekrasnom, rekla je Ivana Žigon. Ivana Žigon Kada se upustila u istraživanje, Ivana je otkrila mnoge zanimljive stvari koje do sada nije znala o svojoj porodici. -Knjiga „Bitka za čast“ je nešto što je pronađeno tek sada.

Imala sam tu sreću sa svojim drugom Miletom Kečinom, kad smo pravili arhiv moga pradjeda, koji je istorijska ličnost koja je nepravedno, trenutno zaboravljena, jer je davao otkaze svima redom, od kralja Nikole ne hoteći da preda Skadar, pa do Srbije, čak je i iz Aleje velikana u Srbiji prešao ovdje, u svoje rodno mjesto. Jednostavno, čovjek je bio beskompromisan, takvi stradaju u kasabi, što bi rekao Ivo Andrić.

Ali njihovo vrijeme uvijek dođe, kao što je vrijeme Milunke Savić došlo 100 godina poslije njenog rođenja, tako i onaj koji je prvi ušao i sprečio obustavljanje Balkanskog rata, on je spriječio obustavljanje Balkanskog rata time što je 12 dana ranije, prije svih drugih saveznika, kao predsjednik Vlade Crne Gore, ušao u Balkanski rat. I po meni, na Balkanu, mnogi gradovi bi trebalo da imaju njegove trgove, jer da nije bilo Balkanskog rata, ne bi bilo ni tog oslobođenja.

Ali, ono što je zanimljivo je da sam ja otkrila te pouke koje mi daju snagu, navela je Žigon. Jelena i Stevo Žigon Prof. Dr Srđa Martinović je istakao da je riječ o unikatnoj i intimnoj monografiji koja kroz ljubav Jelene i Ivane prema precima čuva sjećanje, porodično nasljeđe i kulturu pamćenja, vraćajući majku Jelenu, poput njenog djeda Mitra, u središte crnogorskog istorijskog i kulturnog pamćenja . -Posljednjih godina izašlo je nekoliko sjajnih monografija o poznatim glumcima.

Sadržajno, grafički i koncepcijski štivo pred nama pripada toj rijetkoj biblioteci posebnosti, jer ovo je knjiga ornamentne jedinstvenosti po mnogo čemu. Prateći dok je nastajala, svaka riječ pažljivo je vezena mislima i srčanim nitima, a svaka fotografija znalački uklapana u mozaični vitraž čija lepeza nas neosjetno sprovodi kroz mjene prozaične prošlosti. Modernog pristupa, ali sa patinastim sjajem izgubljenih vremena kupolom najljepšeg žara uzdiže se ljubav šćeri i majke. rekao je Martinović. Prof.

dr Srđa Martinović O istorijskom djelu „Bitka za čast“, Prof. Dr Srđa Martinović je rekao da je riječ je o dosad nepoznatom rukopisu đenerala Mitra Martinovića, svojevrsnom moralnom kodeksu koji u središte stavlja čovjeka, čast, hrabrost i ljudskost, a njegove univerzalne poruke i danas imaju posebnu vrijednost, naročito za mlađe generacije. -Rukopis đenerala Mitra Martinovića višeslojno je i po mnogo čemu specifično djelo.

Zapisivanje moralnih normi i načela je veoma rijetko, rukopis pred nama je raritetno, ali uspješno štivo. Sastoji se od nekoliko desetina poglavlja koja se na koncizan način bave različitim poimanjima čovjekovog postojanja. U namjeri da zapiše i formuliše etiku svoga poimanja, uspio je da nadiđe sopstveno i dosegne univerzalno. U središtu svojih sentenci stavlja čovjeka i uzdiže ga na najviši pijedestal. Čovjek junak visoko je u njegovom vrednosnom i etičkom sistemu, naveo je Martinović.

Ivana Žigon O ovim djelima i o značaju kulturne tradicije i očuvanju istinskih vrijednosti govorio je Radomir Uljarević iz izdavačke kuće Obodsko slovo, izdavač monografija koje je priredila Ivana Žigon. -Jedino je neko sa tolikom energijom i sa toliko emocija, sa toliko ljubavi, mogao da obavi tako kompleksan, ozbiljan i težak priređivački posao u jednom vrlo kratkom vremenu kako je to uradila Ivana.

Jelena Žigon Jovanović izvojevala je svoju bitku na sceni, na filmskom platnu, baš kao što je i njen đed izvojevao bitku za čast. O njenom podvigu svjedoči ova monografija, i ja sam pomišljao da je podnaslov ove knjige mogao da bude „Jelena Žigon, glumica između lica i lika“. Dovoljno je samo i da ovlaš pogledamo naslove poglavlja ovih tekstova koje smo čuli, koje Ivana govori, samo oni dovoljno govore o interesovanjima njenog đeda i o tome šta je i o čemu je on razmišljao u vremenu, u pauzama u ratu između bitaka.

Ovo su naslovi poglavlja: „Svjetlost duha“, „Strpljenje“, „Odvažnost“, „Poštovanje“, „Dostojanstvo“, „Opreznost“, „Odlučnost“, „Otmjenost“, „Mudrost“, „Veličanstvenost“… I mi vidimo o kakvom etičkom kodeksu je riječ. Samo veliki duhovi biraju tako velike teme, ja bih rekao, i ove teme se tiču čojstva i junaštva, i rečito govore, o podvigu Mitra Martinovića, istakao je Uljarević.

Radomir Uljarević U Ivaninoj porodičnoj arhivi nalazi se mnoštvo artefakata, rukopisa, fotografija, koje pretočene u knjige svjedoče o tradiciji, kulturi i istoriji jedne porodice u različitim vremenima. Promocija knjiga Ivane Žigon Književnoj večeri prisustvovao je i poznati reditelj Lordan Zafranović, koji će večeras od 20 i 30 na istom mjestu, u bašti Andrićeve kuće ispričati svoju životnu priču kroz razgovor sa novinarom Pericom Đakovićem.