Obilaznica Budve započela, a Herceg Novi još čeka na konačan plan
Obilaznica Budve započela sa gradnjom, a Herceg Novi još čeka na konačan plan

Gradnja obilaznice Budve započela je juče, a premijer Milojko Spajić potvrdio je da će se u roku od četiri godine izgraditi osam kilometara puta od petlje u Markovićima do petlje u Lastvi Grbaljskoj. Vrijednost projekta iznosi gotovo 240 miliona eura, a dionicu gradi konzorcijum pod vodstvom crnogorske Briv Construction, u kome su i Herc gradnja, Hering, IPSA Institut i Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation.
Spajić je naglasio da je obilaznica investicija, a ne trošak – ona će rasterećiti saobraćaj, naročito tokom ljetnih mjeseci, i doneti ekonomske koristi kroz novu zaposlenost, poboljšan kvalitet života i veći broj zadovoljnih turista. Vlada će pažljivo pratiti svaku fazu izgradnje kako bi se osiguralo poštovanje rokova i kvaliteta.
Obilaznica Budve je nastavak bulevara Tivat–Jaz i unaprijeđuje pristup tivatskom aerodromu, što će pozitivno uticati na turizam. Premijer je istakao da svaka nova saobraćajnica ima multiplikativni efekat na lokalnu ekonomiju – hoteli, restorani, trgovci i porodice koje zive od turizma sve će osećati koristi.
Što se tiče Herceg Novog, priča o obilaznici traje više od četiri decenije. Od Generalnog urbanističkog plana iz 1980. godine, kroz studije iz 2000. i Master plan 2008., do uključivanja projekta u kapitalne investicije države 2020. godine, planovi su se mijenjali, ali napredak je bio ograničen.
Najnovije informacije o statusu projekta objavljene su u januaru 2026. godine, kada su Sekretarijat za urbanizam i predsjednik opštine Stevan Katić predstavili dve varijante trase za prvu fazu (Sutorina–Zelenika): skuplju sa tunelima i jeftiniju sa otvorenim profilom, sa budžetom od 25 miliona eura. Takođe, postavljen je zahtjev za urbanističko-tehničke uslove za treću, kompromisnu opciju.
Do jula 2026. godine, predsjednik opštine je potvrdio da se i dalje čeka usaglašavanje sa projektantom kako bi se odredio konačni model gradnje. Opozicija priznaje potrebu za rešenjem saobraćajnog kolapsa, ali izražava skepsu prema dinamici i prioritetima vlasti.



