Herceg Novi28°C
Društvo

Rekonstrukcija OŠ „Ilija Kišić“ pri kraju: Nastava do završetka radova u drugim objektima

Iako je početak rekonstrukcije OŠ „Ilija Kišić“ kasnio zbog odlaganja, dinamika radova danas je na zadovoljavajućem nivou, a nakon skoro dva i po mjeseca posla spoljašnji radovi su pri kraju. Rekonstrukcija se sprovodi u okviru projekta „Promocija energetske efikasnosti u javnim zgradama Crne Gore“, koji uključuje i rekonstrukciju OŠ „Veljko Drobnjaković“ u Risnu, za šta …

Rekonstrukcija OŠ „Ilija Kišić“ pri kraju: Nastava do završetka radova u drugim objektima

Iako je početak rekonstrukcije OŠ „Ilija Kišić“ kasnio zbog odlaganja, dinamika radova danas je na zadovoljavajućem nivou, a nakon skoro dva i po mjeseca posla spoljašnji radovi su pri kraju. Rekonstrukcija se sprovodi u okviru projekta „Promocija energetske efikasnosti u javnim zgradama Crne Gore“, koji uključuje i rekonstrukciju OŠ „Veljko Drobnjaković“ u Risnu, za šta je izdvojeno oko 4,7 miliona eura.

Prema riječima direktorice Jelene Lučić, radovi su započeti odmah nakon završetka nastavne godine, rok za završetak je pet mjeseci, a uprava škole je, zahvaljujući sastancima sa izvođačem, upućena u dinamiku radova. Jelena Lučić, direktorica škole – Zamijenjen je krov, urađena je fasada i izolacija, a stolarija je promijenjena. Znači, svi spoljašnji radovi su već pri kraju. Trenutno se unutra uveliko radi na sprovođenju elektroinstalacija, postavljanju cijevi za rad toplotnih pumpi i sistema grijanja i hlađenja.

Završeni su kanalizacija i vodovod, a keramika se priprema za postavljanje. Tako da su radovi u punom jeku i, što je najvažnije, kada uđete, vidite puno radnika koji vrijedno rade i muziku koja se u pozadini čuje, a to je za nas velika radost – navodi ona. Novina u školskom objektu biće lift za korisnike invalidskih kolica, što će, kako dodaje Lučić, umnogome olakšati tim učenicima obrazovanje i boravak u školi. Zbog izvođenja radova, nastava u školi u Zelenici neće početi 1. septembra.

Jedna od opcija uprave bila je onlajn nastava, ukoliko u drugim školama ne bude kapaciteta za prijem tih učenika. – Nije jednostavno moguće unaprijed planirati koliko će druge škole upisati učenika, koliko će imati slobodnog prostora i organizovati nastavu i za njih i za nas. Strpljivo smo čekali momenat kada se ukazala prilika. U SMŠ „Ivan Goran Kovačić“, zahvaljujući dogovoru s direktoricom Ljiljanom Karanović, uspjeli smo da obezbijedimo prostor za učenike od 6. do 9. razreda.

Prostor je zaista divan i mislim da će naši đaci uživati i u učenju i u nekim novim iskustvima u drugim školama – informiše Lučić. Zahvaljujući lokalnoj upravi i kompaniji Blu lajn, za ove učenike obezbijeđen je i besplatan prevoz od Zelenika do Savine, dok je za mlađe rješenje obezbijeđeno u prostorijama koje će ustupiti PKB. – Roditelji su bili za to da učenici ne putuju, ako je ikako moguće, a i zaista su oni isuviše mali da bi se maltretirali, a i organizacija putovanja jako malih učenika je teška.

I uspjeli smo, zahvaljujući Mjesnoj zajednici Zelenika i, naravno, kompaniji PKB, da nam ustupe jedan potpuno prazan prostor u sklopu njihovog kompleksa, koji ćemo mi adaptirati ovih dana i stvoriti divne i bezbjedne uslove za naše đake, kojima će to biti blizu, i mislim da će baš uživati – smatra Lučić. Učenici četiri integrisana odjeljenja nastavu će pohađati u prostorije MZ Kumbor, koja je nekada bila područna jedinica škole.

Prioritet uprave je rekonstrukcija školskog objekta, pa će prvaci ove godine biti uskraćeni za svečani prijem, ali će im na ponos, kako ističe Lučić, biti to što će biti prva generacija koja će pohađati nastavu u modernoj školi u Zelenici. Projekat „Promocija energetske efikasnosti u javnim zgradama Crne Gore“ (PEEPB) sprovodi Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore u periodu od decembra 2019. godine, sa planiranim završetkom do 2028. godine i ukupnim budžetom od skoro 60 miliona eura.

Projekat obuhvata 17 javnih objekata — 15 škola, jedan dom za stare i jednu administrativnu zgradu — i finansira se KfW kreditom (45 miliona eura), bespovratnim grantom Evropske unije (4,785 miliona eura) i doprinosom Vlade Crne Gore (10 miliona eura). Planirana ukupna ušteda energije iznosi približno 8. 000 MWh godišnje, uz smanjenje emisije CO₂ od oko 4. 500 tona godišnje.