Romski jezik u školama: Godine ulaganja, ali još nema nastave
NVO „Mladi Romi – Herceg Novi“ upozorava da, iako je u periodu od 2020. do 2026. godine iz javnih fondova izdvojeno oko 300.000 eura za projekte povezane s romskim jezikom, njegovo učenje u školama i dalje nije ostvareno. Iako su izrađeni rječnici, časopisi i obrazovni materijali, nedostaju nastavni kadrovi, udžbenici i stručni timovi za implementaciju.
Uoči Svjetskog dana romskog jezika, 5. novembra, NVO „Mladi Romi – Herceg Novi“ podsjeća da očuvanje romskog jezika nije samo kulturološki, već i pravni izazov – pravo jednog naroda da sačuva svoj identitet i prenese ga budućim generacijama. Iako su u poslednjih sedam godina iz javnih fondova izdvojene značajne sredstva – oko 300.000 eura – za promociju, standardizaciju, književnost i izdavaštvo romskog jezika, njegovo učenje u školama i dalje nije uvedeno.
Analiza javno dostupnih podataka pokazuje da su u tom periodu realizovane radionice, istraživanja, izdavanje časopisa i almanaha, kao i izrada rječnika. Međutim, kao što ističu iz NVO, pitanje ostaje: koliko su ova ulaganja doprinijela stvaranju trajnih uslova za učenje romskog jezika u obrazovnom sistemu? Posebno zabrinjavajuće je da je već 2019. godine na regionalnoj konferenciji predstavljen program za uvođenje romskog jezika u škole, a danas nema ni formirane radne grupe za njegovo unapređenje.
Izvještaji institucija kao što su Zaštitnik ljudskih prava, Savjet Evrope i završni izvještaj o Strategiji socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021–2025 potvrđuju da romski jezik nije učen u školama. Glavni razlozi su nedostatak nastavnog kadra, udžbenika i stručnjaka za izradu nastavnih programa. Iako su 2015. godine izrađeni Crnogorsko-romski i Romsko-crnogorski rječnici, a 2023. objavljen novi rječnik autorke dr Hedine Tahirović-Sijerčić, i 2025. godine objavljena rječnik-slikovnica uz podršku UNICEF-a i Evropske unije, ovi materijali još nisu uvedeni u nastavni proces.
NVO naglašava da su modeli iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije dokaz da je učenje romskog jezika moguće kroz izborne programe. Predlažu pilot-program dobrovoljnog učenja u nekoliko osnovnih škola, uz pripremu kadrova i korišćenje već postojećih materijala. Takođe pozivaju javne institucije koje su finansirale projekte da objedine podatke o rezultatima i daljoj upotrebi izrađenih materijala.
Konačno, ističu da očuvanje romskog jezika nije u suprotnosti s integracijom. Dijete treba da uspješno savladava jezik nastave, ali i da očuva povezanost s jezikom i kulturom svog porekla. Nakon sedam godina od predstavljanja programa, očekuje se ne samo novi projekti, već i sistematsko uvođenje romskog jezika u obrazovni sistem. Jezik ne smije biti vidljiv samo na svečanostima, već i u svakodnevnom životu, u školama i kulturi.
