Septembarska kriza u vodosnabdijevanju Herceg Novog: problemi sa distribucijom, gubicima i rezervoarima
Herceg Novi je u septembru 2026. godine prešao kroz jedan od najzahtjevnijih perioda vodosnabdijevanja u poslednjih godina. Dotok vode sa Plata obustavljen je 6. septembra u 22:00, a sistem je morao da funkcioniše na alternativnim izvorima — Opačici, Ljuti u Konavlima i Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje. Restriktivni režim trajao je devet dana, što je više od 2025. godine. Upravo taj period je pokazao koliko je sistem zavisan od Plata i koliko su problemi sa distribucijom kritični kada se

Herceg Novi je u septembru 2026. godine prešao kroz jedan od najzahtjevnijih perioda vodosnabdijevanja u poslednjih godina. Dotok vode sa Plata obustavljen je 6. septembra u 22:00, a sistem je morao da funkcioniše na alternativnim izvorima — Opačici, Ljuti u Konavlima i Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje. Restriktivni režim trajao je devet dana, što je više od 2025. godine. Upravo taj period je pokazao koliko je sistem zavisan od Plata i koliko su problemi sa distribucijom kritični kada se dotok prekine.
Izvještaj direktorice Vodovoda i kanalizacije, dr Olivere Doklestić, pokazuje da je problem bio ne samo u nedostatku vode, već i u tome što delimično dostupna voda nije mogla dovoljno brzo da stigne do potrošača. U poslednja četiri dana restrikcija, prema potrošačima je odlazilo samo 28, 19, 27 i 15 odsto vode. Ključni problemi su bili vazdušni čepovi u cjevovodima i fizičke barijere koje su usporavale punjenje rezervoara.
Gubici vode su dostigli zabrinjavajuće nivoe — u zapadnom delu opštine prosječni gubici su iznosili 63,9 odsto, u poređenju sa 49,6 odsto u 2022. godini. Najviši gubici su bili kod Zmijica (92,20%), Kanli kule (78,52%) i Španjole (69,75%). Rezervoarski kapacitet je takođe neproporcionalan: Kumbor i Bijela imaju po 1.500 kubnih metara, a sa Zmijicama ukupno oko 3.500 kubika — samo 30 odsto ukupnog prostora, dok na Rivijeri živi trećina stanovništva i ima trećinu hotelskih kapaciteta.
Izvještaj naglašava da je septembarska kriza pokazala da je problem ne samo u količini vode, već i u načinu proizvodnje, distribucije i skladištenja. Doklestić upozorava da priprema za 2027. godinu mora početi odmah i da plan treba da obuhvati pregled svih izvorišta, rezervoara, kritičnih tačaka na mreži, smanjenje gubitaka, optimizaciju punjenja i distribucije, kao i organizaciju alternativnog snabdijevanja cisternama.
Ukupna dnevna raspoloživa količina vode tokom restrikcija iznosila je oko 21.820 kubnih metara. Opačica je obezbijedila 85.187 kub. m (prosječan protok 109 l/s), Ljuta 25.648 kub. m (41 l/s), a Regionalni vodovod 67.738 kub. m (49–50 l/s). Iako su alternativni izvori obezbijedili značajne količine, prekidi u isporuci sa Ljute — zbog potreba Konavoskog vodovoda — su trajali dva do pet sati, što je dodatno otežalo sistem.
Izvještaj je pripremljen za vanrednu sjednicu Skupštine opštine 7. oktobra, na kojoj će odbornici dobiti detaljnu analizu septembarske krize i predloge za buduće upravljanje sistemom. Doklestić naglašava da je ovo iskustvo ključno za razvoj detaljnog plana za 2027. godinu.



