Spajić: Od januara 2027. novi 'Euro model' za povećanje zarada
Premijer Milojko Spajić najavio je novi 'Euro model' za povećanje zarada koji će ući u sila od januara 2027. godine. Minimalna zarada za zaposlene sa osnovnim i nižim obrazovanjem biće 1000 eura, sa srednjim obrazovanjem 1250 eura, a sa visokim obrazovanjem 1400 eura. Povećanje će biti praćeno smanjenjem poreskog opterećenja – radnici će zadržati do 97 centi od svakog eura koji im se izdvoji, a poslodavci će imati podsticaje za zapošljavanje.

Premijer Milojko Spajić je najavio novi 'Euro model' za povećanje zarada koji će ući u sila od januara 2027. godine. Minimalna zarada za zaposlene sa osnovnim i nižim obrazovanjem biće 1000 eura, za one sa srednjim obrazovanjem 1250 eura, a za one sa visokim obrazovanjem 1400 eura. Vlada je usvojila set zakona koji omogućavaju primjenu ovog modela, a povećanje će biti praćeno smanjenjem poreskog opterećenja – radnici će zadržati do 97 centi od svakog eura koji im se izdvoji, a poslodavci će imati podsticaje za zapošljavanje.
Povećanje će biti jednake primjene i u javnom i privatnom sektoru, ako socijalni partneri prihvate zahtjev Vlade za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta. U tom slučaju, neto zarada bi mogla prešaći 2000 eura. Prema procjeni, više od 250 hiljada zaposlenih biće obuhvaćeno, a najviše povećanje će biti za one sa najnižim zaradama.
Penzije će se od 2027. godine usklađivati četiri puta godišnje, što će dovesti do porasta prosječnih aprilskih penzija preko 600 eura, a minimalne penzije će prešaći 500 eura. U decembru 2024. svaki penzioner dobija dodatnih 100 eura za zimu. Reforma je pokrivena rastom potrošnje, zapošljavanjem, smanjenjem sive ekonomije i povratkom dijaspore.
Dodatni prihod države će doći i iz efikasnijeg oduzimanja protivpravno stečene imovine, kao i iz poreza na prazne tercijarne nekretnine. Projekcija deficita pokazuje da će biti oko 4-5% u 2027. godini, a u 2028. godini oko 3%, što zadovoljava Mastriške kriterijume.
Spajić je istakao da je Euro model neophodna reforma zbog uvezene inflacije, rasta cijena energije i hrane, kao i geopolitičke nestabilnosti. Model je moderan ekonomski program, odgovor na pozive zaposlenih i socijalnih partnera, ali i nadpolitička inicijativa za dobro Crne Gore.
Analiza pokazuje da će prosječna neto zarada u Crnoj Gori porasti sa oko 1000 na preko 1400 eura – više nego u Grčkoj, Bugarskoj, Rumuniji i Mađarskoj. Samo u Hrvatskoj imamo zdravu konkurenciju, a ubrzo ćemo biti formalno u evropskom društvu najboljih. 'Više ne morate birati između porodice i pristojnog života. Vratite se', zaključio je premijer.



