Spajić: Euro model za Crnu Goru od januara 2027. godine
Premijer Milojko Spajić potvrdio je da će Euro model, sa povećanim minimalnim zaradama, biti primenjen od januara 2027. godine, uz podršku opština i analizu poslodavaca.

Vlada Crne Gore i opštine saglasne su da povećanje zarada i životnog standarda predstavlja ključni mehanizam za sprečavanje odlaska građana nakon ulaska u EU. Premijer Milojko Spajić to je poručio nakon sastanka sa predsjednicima opština, na kojem je razgovarano o Euro modelu koji će se primenjivati od januara 2027. godine. Prema planu, minimalna zarada za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem će iznositi 1000 eura, za srednje obrazovanje 1250 eura, a za visoko obrazovanje 1400 eura.
Spajić je naglasio da je cilj zajedničkog rada između lokalne i centralne vlasti da se Euro model pretvori u pravi odgovor na najveći izazov za budućnost zemlje. „Korak po korak ćemo doći do najboljeg rješenja koje će donijeti korist svakom građaninu“, rekao je. Na sastanku sa predstavnicima Unije poslodavaca istakao je da su potrebne hrabre odluke kako bi se radnici zadržali u zemlji, a da bi se iskoristila i fiskalna podrška koju Crna Gora dobija kao članica EU.
Premijer je upozorio da su mnoge zemlje izgubile preko 25% stanovništva, najproduktivnijeg dijela, zbog većih zarada na zapadu. „Upravo je ovakva mjera tu da bi privreda bila spremna za ulazak na jedinstveno tržište EU“, rekao je. Na pitanje o nedostajućoj milijardi eura, Spajić je odgovorio da ne zna po kojoj računici ta cifra dolazi, ali je potvrdio da su opštine spremne da sprovedu reformu zajedno.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica je rekao da su pokušali da naprave kompromis, ali da trenutno nema podrške. „U Uniji analiziramo sve efekte i na izvršnom odboru ćemo donijeti zvanične stavove“, rekao je. Pozvao je i Vladi da sasluša argumente i razmotri realizaciju projekta u etapama. „Prekomjerno zapošljavanje i neefikasnost moraju biti sanirani“, istakao je.
Mikavica je naglasio da kao socijalni partneri ne mogu blanko prihvatiti zakonsko rješenje. „Ako dođe do potpisivanja kolektivnog ugovora, dodatni teret bi se preneo na poslodavce, a to bi značilo veću neizvjesnost za privredu“, rekao je. Uz to, istakao je da se produktivnost ne može popraviti preko noći – potrebne su godina ili dvije, uz podršku fondova i reforme.



