Spomenik Bezmetković u mraku zaborava
Spomenik Bezmetković na Savini u Herceg Novom, posvećen žrtvama fašizma u narodnooslobodilačkom ratu, polako tone u mrak zaborava. Iako je svake godine poštuju članovi boračkih organizacija i predstavnici opština, vandali i nebriga nadležnih ostavljaju kompleks u zaborav. Skoro dvije godine nije osvijetljen zbog pokidanog kabla i oštećenog reflektora, a građani su više puta upozoravali, ali niko ne reaguje. Spomenik, podignut 1954. godine po projektu Luka Tomanovića i Nikole Dobrovića, sada čeka

Znameniti spomen-kompleks Bezmetković na Savini u Herceg Novom, posvećen palim borcima i žrtvama fašizma u narodnooslobodilačkom ratu, jednom je bio simbol grada – krasio je skoro svaku razglednicu. Mladi i stari su ga pohodili da se odmuku u hladovini hrasta i bora, s pogledom na ulaz u Bokokotorski zaliv, ili da odu poštu žrtvama Drugog svjetskog rata.
Danas ga redovno posjećuju članovi boračkih organizacija OBNOR-a, SUBNOR-a i antifašista Herceg Novog, Tivta i Kotora, uz predstavnike opština i neke političke stranke. Povod su 9. maj Dan pobjede, 13. jul Dan državnosti i Dan ustanka naroda Crne Gore, te 28. oktobar Dan oslobođenja Herceg Novog. Na tom mjestu počivaju četiri narodna heroja: Nikola Đurković, Savo Ilić, Danilo Dašo Pavičić i Stjepo Šarenac, poginuli 21. januara 1943. godine.
Ipak, ovo uzvišeno mjesto koje svjedoči o hrabrosti Bokeljima daje živote za slobodu, pravdu i istinu, često postaje meta nemarnosti i vandalskih akcija. Graffiti, oštećene kamene ploče, smeće – sve to govori o zanemarivanju. Najgore je što je kompleks skoro dvije godine bez osvjetljenja, zbog pokidanog strujnog kabla i oštećenog reflektora koji je bio instaliran na drvetu.
Građani su više puta obavještavali nadležne o potrebi zamjene kabela i reflektora, ali niko ne reaguje. Možda će se pozabaviti ovim pitanjem najmlađa MZ Savina, koja je formirana u decembru prošle godine. Ili, možda, i sami u Komunualno stambenom odluče da opet osvijete ovaj spomenik nakon ove novinarske bilješke.
Spomenik Bezmetković podignut je 1954. godine u organizaciji Udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata, a njegov projekt realizovali su čuveni vajarski akademik Luka Tomanović i arhitekta Nikola Dobrović. Danas, on čeka da se ponovo osvetli – ne samo svjetlom, već i sjećanjem.



