Svjetski dan mentalnog zdravlja: izazovi i put ka podršci u Crnoj Gori

Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se svake godine obilježava 10. oktobra, ove godine nosi slogan 'Slušanje životnih iskustava: pravi glasovi, stvarna promjena'. Cilj je da donosioci odluka i organizacije poslušaju one koji žive sa mentalnim poteškoćama. U Crnoj Gori, stanje mentalnog zdravlja se ocjenjuje kao izuzetno narušeno, uz kontinuirani porast anksioznih poremećaja i depresivnih stanja. Glavni uzroci uključuju socio-ekonomsku nestabilnost, političku neizvjesnost, hronični stres i različite oblike nasilja u svakodnevnom životu.

Statistika je izuzetno zabrinjavajuća: svaka četiri dana jedna osoba u Crnoj Gori oduzme sebi život, pri čemu muškarci, naročito stariji od 60 godina, čine gotovo 80% žrtava. Stigma oko posjete psihijatru ili psihologu i dalje je prisutna, a samo 50–60% stanovništva ima osnovno znanje o mentalnim bolestima i svijest da se one mogu liječiti. Crna Gora nema jedinstven registar suicida, što otežava praćenje pokušaja i razvoj preventivnih programa.

Uz nedostatak dječje psihijatrije, ogroman broj mladih se šalje na liječenje u inostranstvo. Vlada je usvojila Program za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja (2025–2026) s ciljem poboljšanja prevencije, pristupa uslugama i smanjenja stigmatizacije. U Herceg Novom, podrška se oslanja na kombinaciju javnog zdravstva, lokalnih servisa i privatnih ordinacija, a Centar za mentalno zdravlje u Domu zdravlja Herceg Novi pruža usluge pod vodstvom dr Sanela Kusturice i dr Jovice Dostinića.

Stručnjaci upozoravaju na opasnosti digitalnih tehnologija, koje doprinose zavisnosti, smanjenju pažnje i negativnom uticaju na samopouzdanje, posebno kod tinejdžera. Fenomen FOMO, upoređivanje sa nerealnim životima na društvenim mrežama i dopaminska zamka izazivaju anksioznost, depresiju i čak suicidne misli. Preporučuje se pravilo 'digitalne higijene': bez ekrana tijekom jela, sat prije spavanja, spavaća soba bez uređaja i jedan dan u sedmici bez interneta.

Posebno su djeca izložena riziku. Prema preporukama, do 2. godine – bez ekrana, od 2. do 5. godine – maksimalno 1 sat dnevno uz roditeljsko prisustvo, a starija djeca – ograničeno vrijeme nakon obaveza. Ključ je da roditelji budu digitalni uzor i nude dobre alternative. Uz to, u Crnoj Gori postoje besplatne linije: 1555 (SOS linija), 116 111 (dječja linija) i 124 (hitna medicinska pomoć).