„Zapis u krvi“ priča o sudbinama običnih ljudi u vremenu velikih istorijskih previranja

Promocija romana poznatog kardiohirurga Duška Terzića, „Zapis u krvi“, koji je poslije zapažene medicinske i naučne karijere, zakoračio i u svijet književnosti, upriličena je sinoć u Andrićevoj kući. Radnja romana smještena je u vrijeme pred Kosovsku bitku, ali fokus nije na velikim istorijskim ličnostima, već na sudbinama običnih ljudi.

O knjizi je govorila Divna Vasić, koja je istakla da je poznati srpski ljekar Duško Terzić, pisac romana „Zapis u krvi“, u dosadašnjem životu i radu uspješno spojio dvije ljubavi – medicinu i pisanje. U istoriji književnosti neki znameniti pisci bili su ljekari kojima je bavljenje medicinom omogućilo da dublje sagledaju ljudsku prirodu, psihologiju i dušu čovjeka, što je značajno uticalo na njihovo pripovjedačko umijeće, posebno u stvaranju književnih junaka.

Kroz priču o dvojici dubrovačkih trgovaca, autor otvara prostor za razmišljanje o časti, izborima i posljedicama koje pojedinačne odluke mogu imati u vremenima velikih istorijskih prelomnica, kazala je Vasić. -Roman je istorijski vrlo ubjedljiv i slojevit. U njemu se vješto prepliću mnoge poznate istorijske ličnosti i događaji. Jasno je da je pisac koristio opsežnu istorijsku i arhivsku građu da bi vjerodostojno i tačno prikazao ambijent, način i uslove života, društvene i političke prilike tog doba.

Iako je radnja smještena u 14. vijek, roman je i dalje aktuelan jer se dotiče dubokih, univerzalnih etičkih pitanja – čast, obraz, sloboda, ognjište, hrabrost i žrtva su vrijednosti koje nemaju cijenu. Roman poziva na razmišljanje, koliko smo u današnje vrijeme spremni da čuvamo nacionalni identitet i naslijeđe, koliko smo spremni da se borimo protiv zaborava tragajući za istinom, istakla je Vasić.

Terzić je na svom prvom romanu radio osam godina, a kako kaže, knjiga je istorijska fikcija, sa izmišljenim likovima koji su smješteni u jedan realan kontekst. -Roman je zamišljen da obuhvati veću vremensku distancu, međutim, zadržao sam se na godinu pred Kosovsku bitku, sa jednom prološkom i epiloškom rječju koja otvara vremensku širinu, i daje kontekst procjene tog događaja i Kosovske bitke na drugačiji način, postavlja pitanje kakva je realna posledica Kosovske bitke.

Nekad sam želio i da studiram i književnost, pročitao sam dosta knjiga, puno različitih istorijskih romana, od realne istorije do istorijske fikcije, i negdje mi je to omiljeni žanr. Takođe, roman čini poprilično realna topografija. Jedan dio putovanja bio je posvećen, ili ciljano predviđen radi pisanja romana, rekao je Terzić. Inspiraciju za roman autor je, između ostalog, pronašao i na našoj obali, gdje se, kako je kazao, odvija nekoliko poglavlja.

– Mislim da je ovo jedan od prvih istorijskih romana tog tipa, istorijske fikcije, avanturistički, koji šire, detaljnije obrađuje i osnivača ovog grada, kralja Tvrtka. Nadam se i da će ovaj roman imati nastavak, tako je i završen, da bi mogao da ima nastavak. U perspektivi, ako mi vrijeme, snaga, spisateljska vještina omoguće, volio bih da napišem i neki savremeni roman. Živimo u jednom ozbiljnom društveno-tranzicionom vremenu po svakom pitanju. Volio bih i to da obilježim, zaključio je Terzić.

Duško Terzić je specijalista kardiohirurgije i asistent na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Iako je profesionalno vezan za medicinu, književnost ga interesuje od mladosti, a „Zapis u krvi“ je njegov književni prvjenac.