Katastrofalna godina za pčelare: suša, požari i nestanak nektara

Dugotrajno ekstremno sušno ljeto 2026, požari koji su uništili vegetaciju i presušili prirodne izvore, doveli su do preranog ili potpunog prestanka proizvodnje nektara kod medonosnih biljaka. Pčelama nedostaje polen, pčelinje paše su ugošćene, a prinosi meda su značajno smanjeni. Umjesto da vrcaju med, mnogi pčelari moraju uveliko prihranjujati društva, dok drugi, iako vrcaju, ostavljaju pčele bez dovoljno hrane za preživljavanje zime.

Iskusni pčelar Miladin Milosavljević iz Herceg Novog, koji ima 93 košnice u Mojdežu i na Vrbanju, opisuje situaciju kao katastrofalnu: „Biće ovo najgora godina u mom životu.“ Od 1. juna nema kiše, a od 1. avgusta nema ni kapi unosa. Polen je gotovo potpuno nestao, a pčele nemaju legla. Ljetne pčele umiru, a zimske se ne razvijaju, što znači da će društva ući u zimu slaba. Milosavljević planira spajanje slabih društava kako bi sačuvao biološki potencijal.

Pčelarsko udruženje u Herceg Novom ima sada 38 članova, dok je pre nekoliko godina imalo do 73. Iako je država i opština objavile poziv za kupovinu opreme i podršku prihranama, mnogi pčelari nisu ispunili uslove – kao što je uplata poreza. Milosavljević napominje da je ova godina zaista za kukanje, iako je podrška bila dostupna.

Da bi pčele preživjele, pčelari koriste „polenske pogače“ od sojinog brašna i mljevenog polena, ali efikasnost ovoga je sumnjiva. Potrebno je 70 kg meda po društvu godišnje. Milosavljević je do ove godine imao 10 kg meda po košnici, a 2024. godine nije vrcao ni jedan kilogram. Sve ukazuje na to da će i iduće godine biti manje društava i manje prinosa, pogotovo kvalitetnog meda.

Krizna situacija u pčelarstvu u Crnoj Gori zahtijeva očuvanje biološkog potencijala pčela. Predstoji i dalja borba protiv lošeg meda na tržištu i nelojalne konkurencije, dok će pčelari nastaviti da se bore za preživljavanje u uvjetima sve ekstremnijih klimatskih promjena.